Aktualna generacija kućnih konzola trenutačno je u sedmoj godini svog postojanja. Očekivani životni ciklus od pet godina produljen je međugeneracijskim osvježenjem, koje je stiglo u obliku Xboxa One X i PlayStationa 4 Pro, no čak se i te snažnije konzole sve teže nose sa zahtjevima igraće zajednice. Ništa neobično. Tehnologija je u posljednjih osam godina ubrzano napredovala i igre su danas, čak i ako zanemarimo najočitije vizuale, tehnološki znatno impresivnije. Logično je, stoga, da u novo desetljeće uđemo s potpuno novim konzolama, nešto snažnijim, ali osjetno naprednijim od svojih prethodnika.

Novi PlayStation 5 najavljen je još krajem prošle godine, no informacije koje smo tada imali, bile su relativno šture. Slično tome, početak ove godine obilježila je najava Xboxa Series X, također s relativno malo informacija. Detaljna predstavljanja trebala su biti održana na konferenciji GDC, u San Franciscu, no pandemija nas je sve zatvorila u četiri zida, pa su nam Sony i Microsoft informacije o svom novom hardveru dostavili modernijim kanalima – Internetom. 

Sony je u tom smislu bio napredniji i svoju je prezentaciju odradio u live-streamu prepunom tehničkih detalja, koje je prezentirao lead system engineer Mark Cerny, a Microsoft je svoju prezentaciju odradio u obliku pisanog bloga te niza intervjua u kojima je riječ vodio šef Xboxa Phil Spencer. Nadalje, Microsoft je ekipu iz popularnog Digital Foundryja doveo u svoje urede i dozvolio im da novu konzolu rastave na dijelove i detaljno analiziraju. Tijekom ožujka pojavilo se mnogo sočnih detalja o PlayStationu 5 i Xboxu Series X, a mi smo izdvojili najvažnije i najzanimljivije, kako bismo vas spasili od beskonačnog lutanja bespućima internetskih portala i foruma.

Srce junačko

Obje nove konzole temeljene su na AMD-ovoj arhitekturi Zen 2, što znači da su njihove razlike dosad najmanje, barem kad govorimo o tehnologijama koje koriste. Ipak, razlike postoje. AMD je za oba tabora stvarao jedinstvene SOC-ove, temeljene na specifikacijama koje je dobio, te krojene prema specifičnim zahtjevima i mogućnostima svake platforme. Jednako tako, usprkos činjenici da Zen 2 arhitekturi pripada hrpa procesora i grafičkih čipova koji se koriste u stolnim računalima, PlayStation 5 i Xbox Series X bit će prave konzole. To su i dalje jedinstveni zatvoreni sustavi, u kojima komponente, driveri i API-ji ne funkcioniraju onako kako bi funkcionirali na desktopu. S time na umu, krenimo u seciranje.

PlayStation 5 pokreće procesor Zen 2 s osam fizičkih i 16 logičkih jezgri, koje kucaju na 3,5 GHz. Frekvencija tog procesora varijabilna je, zahvaljujući tehnologiji vrlo sličnoj onima koje za prilagođavanje frekvencije procesora koriste mobilni uređaji. To znači da će frekvencija biti najviša samo onda kada treba, odnosno kad ne smeta funkcioniranju konzole. Nije sasvim jasno hoće li se frekvencija procesora na PlayStationu 5 smanjivati samo na ono što treba aplikacija, ili će na nju utjecati i temperatura sustava. Pokraj procesora stoji custom RDNA 2 grafički čip s 36 Compute Unita maksimalne frekvencije od 2,23 GHz. Poput frekvencije procesora, frekvencija grafičkog čipa je varijabilna. 

U središtu Xboxa Series X također se nalazi 8-jezgreni procesor Zen 2, a njegov takt ima dvije preddefinirane vrijednosti. S isključenim multithreadingom takt mu je 3,8 GHz, a takt u načinu rada s uključenim logičkim jezgrama stoji na 3,6 GHz. Prema Microsoftovim riječima, razvojni će timovi moći odabrati koji način rada žele koristiti u svojim igrama, ovisno o tome koji engine koriste, i kakva mu je podrška za višejezgrene procesore, odnosno ovisno o tome preferiraju li njihove igre broj jezgri ili sirovu brzinu. Grafičko rješenje u novom Xboxu nešto je drugačije od onog na PlayStationu 5. Custom RDNA 2 GPU na ovoj konzoli ima 52 Compute Unita na taktu od 1,825 GHz. Za razliku od PlayStationa 5, Xbox Series X ne podržava varijabilnu frekvenciju CPU-a ni GPU-a.

Obje konzole raspolažu sa 16 GB GDDR6 memorije. Sony nije precizirao koliko je rezervirano za funkcioniranje sustava, a Microsoft je transparentno rekao kako developeri mogu računati na 13,5 GB. Ono što jest precizirano, načini su kako sustavi koriste memoriju, a to je doista zanimljivo. Memorija na PlayStationu 5 koristi se na tradicionalni način i njena je propusnost prilično impresivnih 448 GB/s. S druge strane, Xbox Series X ima dva bloka memorije asimetrične propusnosti. Grafički čip surađuje isključivo s blokom od 10 GB GPU Optimal memorije, čija je propusnost visokih 560 GB/s, pored kojeg konzola ima i standardni blok od 6 GB memorije, čija je propusnost 336 GB/s. Dakako, sve će komponente imati pristup kompletnoj memoriji, no benefite od brže memorije uživat će samo GPU.

Zbogom učitavanju

Prema riječima Marka Cernyja, pri kraju vladavine PlayStationa 3, developeri su od Sonyja tražili da u svoju iduću konzolu ugradi SSD. Tada je to bilo nemoguće, prije svega zbog toga što su SSD-ovi u to vrijeme bili iznimno skup komad hardvera, a cijena kućnih konzola takvu nadogradnju nije mogla istrpjeti. Stvari su se u međuvremenu promijenile. Cijene SSD-ova pale su, a oni su postali dio standardne opreme na kućnim i prijenosnim računalima svih namjena. Sukladno tome, novi PlayStation u sebi će imati SSD, baš kao i Xbox Series X. Ti diskovi, poput gotovo svih komponenti u novim konzolama, bit će custom rješenja kojima će svrha biti mnogo više od uređaja za pohranu podataka.

PlayStation 5 na tržište će stići s 825-gigabajtnim SSD-om maksimalne brzine pisanja i čitanja od 5,5 GB/s, kad govorimo o sirovim podacima, odnosno 8-9 GB/s kad govorimo o komprimiranim podacima. SSD u PlayStationu 5 koristi custom flash controller povezan s glavnim custom čipom preko 4-kanalnog sučelja PCIe 4.0. Kontroler podržava hardversku dekompresiju ZLIB-a i novog formata Kraken, i imat će čak šest prioritetnih kanala, a razvojni će timovi moći odabrati koje će kanale njihova igra koristiti za koju vrstu podataka, kako bi se smanjila mogućnost bottlenecka.

Ekipa iz Microsofta također koristi custom NVMe SSD, no njihov je terabajtni, sa zajamčenom brzinom čitanja i pisanja od 2,5 GB/s za sirove podatke, odnosno 4,8 GB/s za komprimirane podatke. Maksimalne brzine pisanja i čitanja nisu navedene, kao ni konkretni detalji o njihovom sklopu, no dobili smo detalje o dvije tehnologije koje će developerima pomoći da lakše manipuliraju podacima i dostave ih na ekran, te igračima osigurati da nemaju dosadne ekrane učitavanja. Tehnologija Velocity Architecture sustavu omogućuje da SSD koristi kao proširenje radne memorije. Developeri mogu iskoristiti do 100 GB prostora na SSD-u kako bi na njega pohranili nekomprimirane podatke, baš kao što bi to činili s memorijom, te ih tako stavili “na gotovs”. Zahvaljujući toj tehnologiji, dediciranom čipu za dekompresiju i novom API-ju DirectStorage, skida se pritisak sa svih ostalih komponenti, a najveće će benefite imati CPU. Druga zanimljiva funkcija SSD-a na Xboxu Series X jest takozvani Quick Resume. Zahvaljujući njemu, nakon što izađemo iz igre, kompletan će RAM biti kopiran na SSD (slično onome što se događa kad PC postavimo u Hibernate) i spreman za brzo korištenje kad se igri odlučimo vratiti. Quick Resume bit će ograničen na četiri snimljene igre maksimalnog zauzeća memorije (maksimalno 4 x16 GB), a ako se radi o malim igrama, pohranit ćemo ih i više.

Obje konzole podržavat će proširivanje prostora za pohranu. PlayStation 5 za to će koristiti klasični NVMe utor za proširenje SSD-om, odnosno USB 3.0 utor za proširenje HDD-om, što je korisno za one koji na postojećem disku imaju kolekciju starih igara koje ne podržavaju tehnologiju koju donosi novi SSD. Xbox Series X, s druge strane, koristit će custom NVMe sučelje za uređaj nalik memorijskoj kartici kapaciteta od 1 TB. Tu karticu moći ćemo kupiti naknadno i njome proširiti interni storage, a podržavat će sve tehnologije i mogućnosti koje podržava ugrađeni SSD. Xbox Series X također će imati podršku za USB HDD-ove.

Performanse, slika i zvuk bez kompromisa

PlayStation 5 i Xbox Series X podržavat će hardverski Ray Tracing, a njegova će se implementacija razlikovati od igre do igre. Osim ljepšeg i detaljnijeg osvjetljenja te boljih sjena i refleksija, Ray Tracing u igre može donijeti divne benefite u smislu zvuka. Developeri koji tome posvete pozornost moći će napraviti još bolju podršku za virtualni višekanalni zvuk, s izraženijim reverbom, koji će ovisiti o materijalima koji nas okružuju.

Obje konzole također podržavaju i takozvani Variable Rate Shading, tehnologiju koja prilagođava preciznost renderiranja ovisno o vidljivosti objekta, te tako poboljšava performanse bez gubitka vizualne kvalitete, te Variable Refresh Rate, tehnologiju koja poput FreeSynca prilagođava frekvenciju ekrana prema broju sličica u sekundi koje konzola isporučuje i tako uklanja dosadni screen-tearing i smanjuje input lag. Oba proizvođača navode kako pretpostavljeni način prikaza uključuje 4K razlučivost, uz HDR i 60 sličica u sekundi – takve su barem upute developerima, no može se očekivati da neće sve igre to moći ostvariti – te podržavaju isporuku do 120 sličica u sekundi.

Zvuči dobro! Nove su konzole na papiru zaista moćni strojevi za igranje. A koliko to košta? E, to nitko ne zna. Nijedan proizvođač još nije definirao cijenu svoje nove konzole pa nam ostaje samo nagađati na temelju informacija o hardveru koje smo dobili, a to ne volimo. Najbliže najavi do koje smo došli jest izjava Phila Spencera, koji je rekao kako Microsoft neće ponoviti greške iz prošlosti. Pritom je sasvim sigurno mislio na cijenu Xboxa One, koji je nakon dolaska na tržište bio 100 dolara skuplja konzola – 499 dolara u odnosu na 399, koliko je stajao PS4. Isto tako, rekao je kako je tvrtka svjesna da konzole ne mogu biti mnogo skuplje od prethodnih generacija, pa matematikom prst puta nokat i korištenjem bro-znanosti dolazimo do zaključka kako će PlayStation 5 i Xbox Series X koštati najviše 499 zelembaća. A možda i neće.